Iako je u Leksikonu naglasak stavljen na detaljno elaboriranje svakoga obrađenoga kompleksa, s naglašenim historiografskim interpretativnim diskursom, nije zanemarena ni arhitektonska komponenta te se sintetskim presjekom ukupnoga korpusa srednjovjekovne i ranonovovjekovne fortifikacijske baštine Hrvatske upućuje na tipološku raznovrsnost, geostrateške osobitosti odabranih pozicija te regionalne posebnosti hrvatskih srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih utvrda u odnosu na utvrde susjednih prostora, kao i na građevinske osobitosti utvrda i njihovu rasprostranjenost u odnosu na društveni status i financijske mogućnosti njihovih vlasnika. Leksikon je, radi lakšega snalaženja čitatelja, obogaćen Pojmovnikom fortifikacijskoga graditeljstva i Kazalom osobnih imena.
Na bogato popraćenoj promociji, osim urednika Leksikona, o djelu i njegovoj važnosti za daljnja istraživanja hrvatske fortifikacijske baštine govorili su recenzenti dr. sc. Hrvoje Kekez s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i dr. sc. Tatjana Tkalčec iz Instituta za arheologiju u Zagrebu. Na novo izdanje Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža i njegov doprinos za hrvatsku povijesno-kulturnu baštinu osvrnuli su se također dr. sc. Bruno Kragić, glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda, i dr. sc. Filip Hameršak, ravnatelj Zavoda.
{gallery}/2022_Vijesti/2024/Utvrde/Galerija{/gallery}
