Leksikon utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek
Leksikonom utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek prvi se put na jednom mjestu obrađuje korpus srednjovjekovnih i ranorenesansnih utvrda na području Republike Hrvatske, podignutih tijekom srednjega vijeka i razdoblja ranoga novoga vijeka, odnosno od propasti Zapadnoga Rimskoga Carstva 476. do potpisivanja Žitvanskoga mira 1606. godine. Projektom se pregledno i sustavno hrvatskoj javnosti prezentira velik dio ove vrijedne kulturno-povijesne baštine s ciljem upotpunjavanja znanja o njima.
Hrvatski biografski leksikon
Hrvatski biografski leksikon dugoročan je i opsežan leksikografski biobibliografski projekt. Riječ je o nacionalnoj biografskoj enciklopediji kakva je i u većim kulturama izniman pothvat. Sadržava životopise Hrvata koji su ostavili znatan trag u svojoj zemlji i svijetu te pripadnika drugih naroda koji su sudjelovali u životu hrvatskih zemalja, kontekst u kojem su djelovali te opis njihovih postignuća.
Turopoljski leksikon
Turopoljski leksikon sinteza je spoznaja o hrvatskoj regiji prepoznatljiva identiteta i bogate baštine. Na 694 stranica Leksikon je obuhvatio 1288 natuknica. Obrađeni pojmovi tematski se kreću u rasponu od geologije i arheologije, obuhvaćaju prirodoslovna obilježja regije, podatke o naseljima i stanovništvu, etnografska i jezikoslovna obilježja, obavijesti o kulturnome stvaralaštvu i postignućima, bogatoj umjetničkoj i spomeničkoj baštini, nakladništvu i prosvjeti, politici i gospodarstvu, sve do sporta i zabave.
Leksikon Antuna Gustava Matoša
Leksikon Antuna Gustava Matoša izdanje je Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, potaknuto dvostrukom obljetnicom –
140. godišnjicom rođenja (1873) i stogodišnjicom smrti (1914) – toga prvog modernog hrvatskog književnika.
Likovni leksikon
Likovni leksikon četvrto je dovršeno izdanje što ga je Leksikografski zavod Miroslav Krleža posvetio likovnim umjetnostima. Razlog za to je »komunikacijska snaga« likovne umjetnosti s jedne strane ali i kontinuirano zanimanje hrvatske stručne i šire kulturne javnosti s druge strane. Uz tradicionalne umjetničke discipline – slikarstvo, kiparstvo, arhitekturu i primijenjenu umjetnost – obrađena je građa iz širega područja kulturne povijesti te srodnih disciplina (arheologija, muzeologija...).
