LZMK
LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA
Hrvatska
enciklopedija
Hrvatski
biografski leksikon
Portal hrvatske
tehničke baštine
Portal
znanja
Hrvatski
egzonimi
Hrvatska.eu
Zemlja i ljudi
Studia
lexicographica
Digitalizirani
katalog
  • Naslovnica
  • O Zavodu
    • Misija i vizija
    • Ustrojstvo
    • Leksikografi
    • Javne informacije
    • Javna nabava
    • Pošaljite zahtjev za pristup informacijama
  • Djelatnost
    • Leksikografska djelatnost
    • Projekti
    • Zbirke
    • CroFacta
    • Skup Enciklopedika 2020
      • Poziv
      • Popis sudionika
      • Program i snimke izlaganja
      • Knjižica sažetaka
      • Galerija slika
    • Konferencija europskih i sjevernoatlantskih enciklopedija
  • Izdanja
    • Enciklopedije
    • Leksikoni
    • Atlasi
    • Rječnici
    • Vodiči
    • Bibliografije
    • Časopisi i zbornici
    • Posebna izdanja
  • E-leks
    • Online izdanja
    • Geografija
    • Jezik i književnost
    • Povijest i društvo
    • Priroda i tehnika
    • Umjetnost
    • Kvizovi
    • Ostalo
    • Društvene mreže
    • Olimpijske igre
      • Sportovi i hrvatske medalje
      • Hrvatski olimpijci
      • Impresum OI
  • Vijesti
    • Arhiva vijesti 2024
    • Arhiva vijesti 2023
    • Arhiva vijesti 2022
    • Arhiva vijesti 2021
    • Arhiva vijesti 2020
    • Arhiva vijesti 2019
    • Arhiva vijesti 2018
    • Iz medija
  • Webknjižara
  1. Naslovnica
  2. E-leks
  3. Priroda i tehnika

Mohorovičićev diskontinuitet

Detalji
Objavljeno: 04 Svibanj 2020
Pregleda: 1

Andrija Mohorovičić, hrvatski geofizičar, poticaj za svoj najveći doprinos znanosti pronašao je u potresu koji se dogodio 1909. blizu Pokupskog, približno 40 kilometara od Zagreba. Usporedio je seizmograme zabilježene u različitim europskim seizmološkim postajama i otkrio da se potresni valovi ne šire jednolikom brzinom te zaključio da se u dubljim slojevima Zemlje valovi šire brže, lome i reflektiraju. Danas se granica između Zemljine kore i plašta u kojoj se skokovito mijenja brzina potresnih valova naziva Mohorovičićev diskontinuitet.

Opširnije …

Platonova tijela

Detalji
Objavljeno: 21 Travanj 2020
Pregleda: 1

Jeste li znali da je grčki filozof Platon u svom dijalogu Timej naveo pet pravilnih poliedara i povezao ih s osnovnim elementima? Zanima vas kako je upario tetraedar, kocku, oktaedar, dodekaedar i ikosaedar s vodom, zemljom, zrakom, vatrom i nebesima? Prepoznajte Platonova tijela na slici, a poveznica će vam otkriti tajanstvene elemente. Želite li dodatno utvrditi svoje znanje i biti sigurni da znate što su poliedri? Odgovor se nalazi u Hrvatskoj enciklopediji.

Opširnije …

Stranica 2 od 2

  • 1
  • 2
Hrvatska enciklopedija